Kada i zašto se pojavio Međunarodni dan protiv korupcije?

Društvo je uvijek tretiralo korupciju na dva načina. No, od kraja 18. stoljeća sve se radikalno promijenilo. Glavni slog liberalnih reformi na Zapadu bio je da državni aparat može postojati samo u korist svojih podređenih ljudi. Stoga, subjekti "hrane" vladu u zamjenu za poštivanje zakona od strane dužnosnika. Osim toga, prema američkom zakonu usvojenom 1787., uzimanje mita je ozbiljan zločin za koji se čak i predsjednik može optužiti. Mnogi su tada izrazili želju da Svjetski dan borbe protiv korupcije od datuma donošenja ovog zakona i slavimo na godišnjoj osnovi. Ali vlada nije podržala ovaj popularni impuls.

Društvo je sve više utjecalo na kvalitetuaktivnosti političara. Zbog stezanja državne regulacije i stranaka, epizoda sporazuma između predstavnika velikih tvrtki i političke elite izazvala je znatnu zabrinutost. Dužnosnici su shvatili da je potrebno organizirati mjere za borbu protiv korupcije. Ali sve to ostaje na razini rasprave.

Povijest korupcije također je bila uvjetovanaoživljavanje svjetskih gospodarskih odnosa. Transnacionalne korporacije, sklapanje ugovora s inozemnim kupcima, legalno su uključivale troškove "darova" u troškovima pregovora.

Poznati slučajevi

Dugo prije dolaska Međunarodnog danau borbi protiv korupcije, u Americi je bio skandal s poznatom tvrtkom Lockheed. Prodavati svoje zrakoplove, koji nisu bili vrlo visoke kvalitete, dali su velike mito službenicima i političarima Japana, Njemačke i drugih zemalja. Otprilike tog vremena, ljudi su počeli razmišljati o globalnoj prirodi ovog problema, što onemogućava međunarodni razvoj odnosa.

Ništa manje ilustrativno su primjeri korupcije u postsocijalističkim zemljama u prvih osamdesetih godina, kada se opseg ovog fenomena može usporediti s situacijom u zemljama u razvoju.

Vrlo često su bile paradoksalne situacije,kada su iste osobe zauzimale važne pozicije iu komercijalnom i javnom sektoru gospodarstva. Kao rezultat toga, većina službenika prekršila je zakon ne samo dobivanjem mita, već i zaštitom vlastitih komercijalnih interesa.

Svijet zlo

S vremenom je svjetska zajednica došla do mišljenja,da je korupcija - to je zlo, šteti ni jedna osoba, skupina osoba ili zasebna država, i širom svijeta. Ovo se mišljenje razvilo od nule. Cijeli razlog je masivna podmićivanje od strane korporacija visoki dužnosnici u inozemstvu. Korupcija ometa razvoj u mnogim zemljama, negativno utječu na globalnu trgovinu. U tom stanju, gdje je ovaj fenomen je dosegla najvišu razinu, nisu bili ograničeni samo na Trećem svijetu: U 90 godina u bivšim socijalističkim zemljama, proces liberalizacije je u pratnji nezamislive za zloporabu položaja. U tom kontekstu, neke države su odlučili da je prioritet njihovih domaćih politika je borba protiv kriminala i korupcije. Idemo dalje.

"1995 godina je korupcija"

Bio je to glavni naslovčitateljima stranica novogodišnjeg izdanja novina "Financial Times". U članku su američki izvoznici žalili da gube velike ugovore zbog stranih zakona koji zabranjuju podmićivanje službenika iz druge zemlje. Naprotiv, u mnogim državama OESS-a mito za strance nije bilo zabranjeno i čak se može odbiti prilikom plaćanja poreza. Na primjer, njemačke korporacije potrošile su na to oko 5,5 milijardi dolara svake godine. Da bi promijenili situaciju, neki europski dužnosnici čak žele organizirati fond za borbu protiv korupcije. Ali na kraju su došli do drugačije, učinkovitije rješenje. Krajem 1997. godine, sve zemlje OESS-a potpisale su "Konvenciju o sprječavanju podmićivanja mita strancima u provođenju međunarodnih operacija".

Povezivanje UN-a

Godine 2003. došlo je do povijesti korupcijeznačajan događaj. Zahvaljujući UN-u, tema borbe protiv ove pojave dovedena je na međunarodnu razinu. U studenome, Opća skupština usvojila je "Konvenciju UN-a protiv korupcije". Ovaj dokument otvoren je za potpis 9. prosinca 2003. u malom gradu Meridi (Meksiko). Na inicijativu Ujedinjenih naroda ovaj je datum proglašen Međunarodnim danom protiv korupcije. Države koje su se složile potpisati Konvenciju priznale su da je pranje novca, pronevjeru proračunskih sredstava i mita mržnja. A jedna od odredbi dokumenta glasi: "Sredstva se moraju vratiti u zemlju iz koje su došli zbog korupcije". Rusija je potpisala Konvenciju jedan od prvih.

Deset godina poslije

9. prosinca 2013. bio je još jedanMeđunarodni dan borbe protiv korupcije, a točno deset godina od potpisivanja Konvencije UN-a. U ovom trenutku, pod dokumentom postoje potpisi od 140 država. 80 zemalja su ratificirale Konvenciju. Među njima su Turkmenistan, Tadžikistan, Rusija, Latvija, Kirgistan, Bjelorusija, Azerbajdžan i Ukrajina. Na tadašnjem summitu G20, sve zemlje uključene u njega obećale su da će nužno ratificirati UN Konvenciju.

zaključak

Godine 2013, prije Međunarodnogdan borbe protiv korupcije, Svjetska banka objavila financijske podatke koji odražavaju dimenzije ovog fenomena na globalnoj razini. Za zemlje u razvoju, iznosi variraju od 20 do 40 milijardi dolara godišnje.

Prema Nacionalnom antikorupcijskom, godišnji promet ruskog tržišta korupcije iznosi oko 300 milijardi dolara. Godine 2003., u vrijeme potpisivanja Konvencije, ta je brojka bila 100 puta manja. Naime, pitanje utjecaja ovog dokumenta na cirkulaciju korumpiranih tokova novca ostaje otvoreno. I jedva će dodatne mjere pomoći ovdje. Čak i ako uspostavimo međunarodni fond za borbu protiv korupcije, rezultat će biti otprilike isti.