/ Javna svijest: struktura, oblici i povijesni značaj

Javna svijest: struktura, oblik i povijesno značenje

Javna svijest je vrlo važnaKarakteristike društva, koja izražava prvenstveno svoj duhovni život. Takva svijest odražava raspoloženje, ideje, teorije i stavove o društvenom postojanju i smatra se neovisnim sustavom.

Javna svijest i njegova važnost u razvoju nacije

Bez obzira koliko je jak ili integriran,Nacija (ili dio stanovništva) za to je u određenoj mjeri karakterizirana javnom svijesti. Predmet ovdje nije pojedinac, već društvo. Javna se svijest formira tijekom stoljeća i do određene mjere ovisi o povijesnom razvoju događaja. Mentalnost ljudi može se nazvati demonstracijom takve masovne svijesti.

Naravno, ovaj oblik svijesti ima veliki utjecaj na razvoj društva. Struktura javne svijesti je sljedeća:

  • Socijalna psihologija izražava impulse,raspoloženja i osjećaja društva i uvelike ovisi o nekim karakterističnim običajima i tradicijama. Ovaj dio svijesti je senzualan i emocionalan način poznavanja i reagiranja na život.
  • Ideologija je teorijski odraz svijeta koji pokazuje stupanj znanja i razumijevanja svijeta od strane društva ili bilo kojeg njezinog dijela.

Naravno, javna svijest je moguća samo uz interakciju ideologije i socijalne psihologije.

Javna svijest i njegovi oblici

U procesu rasta i razvoja čovječanstva svi ljudipoboljšali su svoje kognitivne sposobnosti, proširili razumijevanje i percepciju svijeta. Tako su se pojavili sljedeći oblici društvene svijesti:

  • Moralnost je jedna od najvažnijih obilježjakolektivna svijest. Uostalom, to pokazuje stavove i ideje društva, njihov sustav normi i postupaka ocjenjivanja kao pojedinaca i grupa ljudi ili društvo.
  • Politička svijest - pokazujeskup raspoloženja, ideja, tradicija i pogleda različitih skupina stanovništva. Istovremeno, politička svijest u potpunosti odražava zahtjeve i interese različitih društvenih slojeva, kao i njihove međusobne odnose.
  • Pravo je još jedan oblik svijestikoju karakterizira postojanje sustava normi društva. Na taj način društvo procjenjuje prava, stvara pravnu ideologiju koju državna država štiti. Vrijedno je shvatiti da jedna osoba može stvoriti ideju, ali postaje dio javne svijesti tek nakon što je društvo prodrlo.
  • Religija je jedan od najstarijih društvenih oblika svijest koja je nastala tijekom mnogih stoljeća prije našeg doba. To uključuje vjeru, uvjerenja o božanskom i nadnaravnom, kao i vjerskim osjećajima i djelima društva.
  • Estetska svijest - karakterizira percepciju društva senzualnih, umjetničkih slika.
  • Znanstvena svijest je još jedan dio života ipercepcija društva, koja nastoji sustaviti svijet u kategorije. Ovdje uzmemo u obzir samo one činjenice koje su našle stvarne, materijalne dokaze. Ovaj dio svijesti odražava samo racionalne činjenice.
  • Filozofska svijest je teorijskapercepcija svijeta, koja proučava neke opće zakone i obilježja zasebnog društva i čitavu populaciju planeta. Ovaj dio nam omogućuje stvaranje novih metoda znanja o svijetu. Usput, svaka povijesna epoha karakterizira neki vlastiti, jedinstveni sustav filozofske svijesti.

Javna svijest je od velike važnosti zarazvoj nacije i njene kulture. Uostalom, kultura se smatra najsjajnija reflektor kolektivne svijesti, što pokazuje neke tradicije, ideali, vrijednosti, način života i razmišljanja nije samo društvo u cjelini, ali i svaki od njegovih pojedinih članova.

Pročitajte više: